You are here: Home

Ko e Kele'a

Ko Tonga 'i he 'Aho ni

Toe mate tokotaha tukuakiʻi tā he kau polisí

 

Naʻe malōlō ha talavou Vainī ko ʻInoke Vala Pepa ʻoku tukuakiʻi ki hono tā ʻe he kau polisí he pongipongi Falaite 17 ʻo Nōvemá ʻo mate he veʻe halá ʻi he Hala Taufaʻahaú ofi ki he ʻapi SiasiMāmongá ʻi Vainī pē. ʻI ha fakamatala ʻa e Komisiona Polisí, Grant Oʻfee, naʻe fakahoko ha fuhuʻi Vainī ʻo hoko ai ʻa e fakatamakí. ʻI he taimi tatau naʻe pehē ʻe Grant Oʻfee naʻe kau ha kau polisi he paati ʻaia naʻʻikai ke nau ngāue, ka ʻoku ʻikai ke tukuakiʻi ha taha he lolotongá ni ki he pekia ʻaʻInoke Vala Pepá.

Ko e puipuituʻa nounou ʻo e meʻa naʻe hokó naʻe fakahoko ha maʻu kava mālohi ʻa e kau polisí ʻi he ʻapi pē ʻi Vainī pea pehē ki he tamaiki ʻakapulu Vainií ʻi ha toe ʻapi pe ʻi Vainī he pō tatauʻOku pehē naʻe ʻalu ʻatu ʻʻInoke Vala mo ha niʻihi ki he faiʻanga inu ʻa e kau polisí pea ne kamata ʻa e tōkehekehe. Fakatatau ki he ngaahi fakamatala falalaʻanga ʻoku maʻʻe he Keleʻá naʻe tuliʻʻe he toko tolu polisi ʻʻInoke Vala pea mo e tokotaha ko Solomone Lavaka kae pehē kia Pelimani Taufa.

Naʻe hao ʻa e ongo ua ko eé kae maʻʻʻInoke Vala, he ko e tamasiʻʻoku sino, he toumuʻʻo eʻapi ʻo Paea ʻIloá ʻi Vainī pē ʻo hoko ai ʻa e mole e moʻui ʻʻInoke Vala Pepá.

Read more...
 

Tā naʻe feinga ʻa Hobbs mo Liufau ki he kau taki ʻo Tongá

ʻOku hā mei he tuʻutuʻuni naʻe fakahalaiaʻi ai ʻa e tangata pisinisi fakahū paʻanga Nuʻusila ko David Hobbs, tā naʻe ʻiai honau ʻofisi ʻi Tongá ni. Fakatatau ki he tuʻutuʻuni ʻa Justice Ward ʻi Niu Sauele, ʻAositelēlia ʻi he ʻaho 24/10/2012, ʻoku hā mei he ngaahi fakamatala fakamoʻoni naʻe ui ʻi hono fakaʻilo ʻo David Hobbs mo ha toko 15 kehe ki hono fakalele ha kautaha fakahū paʻanga taʻelaiseni mo taʻelēsisita ai, tā naʻe ʻiai honau ʻofisi ʻi Tongá ni pea ne nau fakafeʻiloaki ki he niʻihi e kau taki ʻo Tonga ní. 

Read more...
 

Ko e Tui pe ko e Vale ʻAupito

Kuo maʻu ʻe he Keleʻá ha ngaahi foʻi tepi ʻoku hiki ai ʻa e ngaahi fakamatala ʻa e Palesiteni Liufau Saulala ki he kāinga lotu Tokaikolo ʻi Nuʻusilá fakafuofua ki he taʻu 2006.

ʻI he fakamatala ʻa Liufaú ʻoku ʻiai e tāketi lahi ʻa e Siasi Tokaikoló ki he paʻanga ʻe maʻu mei he ngaahi pisinisi ʻa e siasí ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe John David Hobbs. Ko e paʻanga ʻe maʻu mei he pisinisí ʻe kumi ʻaki ha ʻapi ʻeka ʻe 30 ʻi Nuʻusila pea ʻe ui ia ko e Tokaikolo Village ʻaia ʻe ʻiai ʻa e Maseia Bank, Wholesale Investment, JIL (Jesus is Lord) International Insurance kae pehē foki ki he ʻofisi ki he Commercial Bond ʻa e Siasí. 

Read more...
 
Page 6 of 49
Banner

Ongoongo ʻa ʻOfa Vatikani

 Fehuʻia Falalaʻanga Setifikeiti Fakafonua ʻa Tonga Foomu 7

Kuo maʻu ʻe he Keleʻá ha fakamatala falalaʻanga ʻoku tuʻu fehuʻia ʻa e foʻi ʻaliaki ʻa e Minisitā Aká, Dr ʻAna Taufeʻulungaki, ke foaki pē ʻe Tongá ni fakalotofonua ʻa e setifikeiti ʻa e Foomu 7 (nationalize). ʻOku ʻuhinga eni ʻe seti pe sivi foomu 7 ʻi Tongá ni, kae pehē ki hono ʻaʻahi mo e foaki e setifikeití. 

ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe seti ʻa e sivi e foomu fitú, ʻaʻahi e siví mo e setifikeití mei he SPBEA pe ko e South Pacific Board for Educational Assessment, ʻi Fisí, ʻaia ʻoku tali mo fakatokangaʻi mei he ngaahi ʻunivēsití pea lava ai ke nau tali ha taha foomu 7 ʻe ʻapalai atu ke hū ʻo hoko atu he ngaahi ʻunivesití.  hoko atu... 

 

 



Komiti Totonu ʻa e Tangatá mo e Temokālatí

Toe mole faingamālie ko ení, tau teuteu leva ki he Fili 2014

 

Rev. Simote M.Vea

Ko eni kuo toe mole ʻa e faingamālie ko ia hili ʻa e pāloti ki he fokotuʻu tuʻutuʻuni taʻefalalaʻanga ke fakahifo ʻa e Palēmiá mo ʻene Kapinetí.  Talu mei he ʻuluaki mole ʻa e faingamālie ʻo e kakaí ke nau kau ki he founga ʻoku puleʻi ʻaki ʻa e fonuá, hili e ola ʻo e fili Palēmia ʻo e 2010 pea mo hono siofi ha faingamālie hangē ko ia kuo foaki ʻe he Konisitūtoné ke fai ha fokotuʻu taʻefalalaʻanga (vote of no confidence) hili ha māhina ʻe 18. Ka ko eni kuo mole faingamālié pea ke tau teuteu leva ki he Fili Fale Alea 2014 pea ʻoku totonu ke ngāue ʻa e tapa kotoa pē mei he ngaahi koló, ngaahi kulupu fekauʻaki mo e kau poupou kotoa pe ʻo tautautefito ki Vavaʻu lahi mo e ongo Niuá pea mo e Vāhenga fili fika 7.hoko atu...


 

 



Keleʻa he Uike ni

Ko e lau faka'etita

Ngaʻuta he ola ʻo e siví

 

ʻOku ʻikai ko ha meʻa siʻi ʻa e ngaʻuta ko eni ʻa e ngaahi kolisí ʻi he taʻepau ʻa e tūkunga moʻoni ʻoku ʻiai e maaka ʻo e foomu 5, 6 mo e 7. Ko e fuofua taʻu eni kuo hanga ai ʻe Tonga ʻo hamusi mai ʻa e seti mo e fakatonutonu ʻo e ngaahi sevi ko ení ke fai pē ia ʻi Tongá ni. 

Ko e fuʻu liliu lahi eni naʻe fakahoko ʻe he Minisitā Akó, Dr ʻAna Taufeʻulungaki, taʻe ʻiai ha fua talatalanoa mo e kakaí kae tautautefito ki he fānau akó mo e mātuʻá ʻaia ʻe paʻipi ai ʻa e nunuʻa ʻo e liliu kuo faí. 

Naʻe fua talaki ʻi Tongá ni ʻa e sai ʻa e ola e siví, foomu 5, 6 mo e 7 mo e fele ʻa e kuleiti A. Ko e meʻa foki ia ʻoku tau fakaʻamuá, ka ʻoku fakaofó ko ʻene hoko he foʻi taimi kuo ʻomai ai ʻa e seti mo e fakatonutonu siví ki Tonga ní. Ka ʻikai pē naʻe mavahe kotoa ʻa e kau sivi he foomu 5, 6 mo e 7 mei he ʻavalisí ʻi hono fakatauhoa ki he kuohilí, ʻoku ʻiai e fehalaki ia he ola ʻo e siví. hoko atu ...