You are here: Home

Ko e Kele'a

Ko Tonga 'i he 'Aho ni

Teʻeki ha tali PM ki he $18 miliona ne ʻave fakamālohí

Keleʻa: ʻI heʻene aʻu mai ki he tāpuni ʻa e Fale Alea ʻo e taʻu ní, ko e hā hoʻo aofangatuku ki he ola ʻo e fakahoko fatongia ʻa e Puleʻanga ʻo Tuʻivakanoó mo ʻene Kapinetí?

Akilsi: Ko e ʻuluaki fehuʻi ke fai ha tali ki aí, pe KOHAI ʻoku taliui ki ai e Palēmiá. ʻE mahino mei he tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻa e taumuʻa totonu ʻoku huʻu ki ai e fononga ʻa e fonuá ki he kahaʻú. 

Keleʻa: ʻI hoʻo fakamāʻopoʻopo ʻa e fakahoko fatongia ʻa e puleʻangá hiliange toʻu Fale Alea ʻe ua kuo tau sītuʻa ki aí, ʻoku angafēfē ʻa e tuʻu ʻa e Taliui ki he kakaí ʻa e Puleʻanga ʻo Tuʻivakanoó?

Read more...
 

Tali Fale Aleá ke totongi atu $3.8 miliona ki he ngaahi ngāue puleʻangá

 ʻI he ʻaho 16 ʻOkatopa 2012, naʻe pāloti ai ʻa e Fale Aleá ʻo tali ke totongi atu ʻa e 3.8 miliona ki he ngaahi ngāue ʻa e puleʻangá. Ko e paʻanga ko ʻení naʻe ʻikai ke hā ia ʻi he ʻesitimeti ki he Taʻu Fakapaʻnga lolotongá, 2012-2013 pea ko e ʻuhinga ia hono fakahū ʻo e foʻi Lao Fakaangaanga ko ʻeni ke tali ʻe he Fale Aleá. ʻI loto ʻi he paʻanga ko ení, ʻoku ʻi ai ʻa e $1.7 miliona ʻoku toe ke totongi atu ki he Tama Tuʻipelehaké, ko e konga fakaʻosi ia naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa e Tokoni Palēmiá, Sāmiu Vaipulu ke totongi ʻa e paʻanga ʻi he aleapau ʻi he vahaʻa ʻo e Nōpelé mo e Puleʻanga Tongá ko e totongi lisi kelekele ʻo e konga ʻo e malaʻe vakapuná, ko e tofiʻa ʻo e Tuʻipelehaké. 

Read more...
 

Ngali iku ʻekeʻi Lasike ʻene totonu ke foki ki Fale Aleá

ʻE ngali iku foki ʻa Nōpele Lasike ki he Fakamaauʻangá ke ʻekeʻi ʻene totonu ke foki ki he Fale Aleá kapau ʻe ʻikai fakafoki ia ʻe he puleʻangá ki hono lakanga he Fale Aleá hili ia ʻene hao ʻi he hopo tangi hono maʻu mo e foʻi mahafu ʻe ua, naʻe iku toʻo ai hono lakanga Sea he Fale Aleá mo e hingoa nōpele Lasike kae pehe ki he Tuʻuhetoká.

Read more...
 
Page 9 of 49
Banner

Ongoongo ʻa ʻOfa Vatikani

 Fehuʻia Falalaʻanga Setifikeiti Fakafonua ʻa Tonga Foomu 7

Kuo maʻu ʻe he Keleʻá ha fakamatala falalaʻanga ʻoku tuʻu fehuʻia ʻa e foʻi ʻaliaki ʻa e Minisitā Aká, Dr ʻAna Taufeʻulungaki, ke foaki pē ʻe Tongá ni fakalotofonua ʻa e setifikeiti ʻa e Foomu 7 (nationalize). ʻOku ʻuhinga eni ʻe seti pe sivi foomu 7 ʻi Tongá ni, kae pehē ki hono ʻaʻahi mo e foaki e setifikeití. 

ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe seti ʻa e sivi e foomu fitú, ʻaʻahi e siví mo e setifikeití mei he SPBEA pe ko e South Pacific Board for Educational Assessment, ʻi Fisí, ʻaia ʻoku tali mo fakatokangaʻi mei he ngaahi ʻunivēsití pea lava ai ke nau tali ha taha foomu 7 ʻe ʻapalai atu ke hū ʻo hoko atu he ngaahi ʻunivesití.  hoko atu... 

 

 



Komiti Totonu ʻa e Tangatá mo e Temokālatí

Toe mole faingamālie ko ení, tau teuteu leva ki he Fili 2014

 

Rev. Simote M.Vea

Ko eni kuo toe mole ʻa e faingamālie ko ia hili ʻa e pāloti ki he fokotuʻu tuʻutuʻuni taʻefalalaʻanga ke fakahifo ʻa e Palēmiá mo ʻene Kapinetí.  Talu mei he ʻuluaki mole ʻa e faingamālie ʻo e kakaí ke nau kau ki he founga ʻoku puleʻi ʻaki ʻa e fonuá, hili e ola ʻo e fili Palēmia ʻo e 2010 pea mo hono siofi ha faingamālie hangē ko ia kuo foaki ʻe he Konisitūtoné ke fai ha fokotuʻu taʻefalalaʻanga (vote of no confidence) hili ha māhina ʻe 18. Ka ko eni kuo mole faingamālié pea ke tau teuteu leva ki he Fili Fale Alea 2014 pea ʻoku totonu ke ngāue ʻa e tapa kotoa pē mei he ngaahi koló, ngaahi kulupu fekauʻaki mo e kau poupou kotoa pe ʻo tautautefito ki Vavaʻu lahi mo e ongo Niuá pea mo e Vāhenga fili fika 7.hoko atu...


 

 



Keleʻa he Uike ni

Ko e lau faka'etita

Ngaʻuta he ola ʻo e siví

 

ʻOku ʻikai ko ha meʻa siʻi ʻa e ngaʻuta ko eni ʻa e ngaahi kolisí ʻi he taʻepau ʻa e tūkunga moʻoni ʻoku ʻiai e maaka ʻo e foomu 5, 6 mo e 7. Ko e fuofua taʻu eni kuo hanga ai ʻe Tonga ʻo hamusi mai ʻa e seti mo e fakatonutonu ʻo e ngaahi sevi ko ení ke fai pē ia ʻi Tongá ni. 

Ko e fuʻu liliu lahi eni naʻe fakahoko ʻe he Minisitā Akó, Dr ʻAna Taufeʻulungaki, taʻe ʻiai ha fua talatalanoa mo e kakaí kae tautautefito ki he fānau akó mo e mātuʻá ʻaia ʻe paʻipi ai ʻa e nunuʻa ʻo e liliu kuo faí. 

Naʻe fua talaki ʻi Tongá ni ʻa e sai ʻa e ola e siví, foomu 5, 6 mo e 7 mo e fele ʻa e kuleiti A. Ko e meʻa foki ia ʻoku tau fakaʻamuá, ka ʻoku fakaofó ko ʻene hoko he foʻi taimi kuo ʻomai ai ʻa e seti mo e fakatonutonu siví ki Tonga ní. Ka ʻikai pē naʻe mavahe kotoa ʻa e kau sivi he foomu 5, 6 mo e 7 mei he ʻavalisí ʻi hono fakatauhoa ki he kuohilí, ʻoku ʻiai e fehalaki ia he ola ʻo e siví. hoko atu ...