You are here: Home

Ko e Kele'a

Maumau mo e fakamole taimi ʻataʻatā pē tali puleʻangá

E-mail Print PDF

 

Talu mei he Mōnite 23 ʻo Siulai ní mo hono lau fakalautelau ʻa e fuʻu tali maumautaimi mo taʻeʻaonga ʻa e puleʻangá ki hono fokotuʻu e Palēmiá ke tukuhifó. ʻOku hangē tali ʻa e puleʻangá ha lipooti fakamāʻopoʻopo kotoa ʻo e ngaahi potungāue ʻa e puleʻangá pea ʻoku kanoniʻaki hono hiva hosanaʻi mai e ngaahi lava meʻa ʻa e tafaʻaki kehekehe.

ʻOku ʻikai fuʻu mamaʻo eni mei ha taha maʻolunga ʻi ha ngāueʻanga ʻoku fakatahaʻi ke tukuhifo ko haʻane taʻetaau pe faihala. Pea toki nofo atu ʻa e taha ko iá ʻo fakalau ʻene kiʻi ngāue lelei kotoa pē mei hono fanauʻi ki he mōmeniti naʻe ui ai ia ke vakaiʻi ʻene faihalá. 

ʻE aʻu ai pē kapau ʻe moʻoni, ʻe kei tautea pē ia! He ʻoku ʻikai lava hono fakalau ha ngāue lelei ʻo lapaʻi ha ngāue hala pe taʻetaau. Pea ʻoku ʻikai ko e ʻisiú ia ha lelei, ka ko e ngāue hala pe tōnounou ʻoku makatuʻunga ai hono fokotuʻu ke tukuhifó.

Ko e fai fatongia ʻa e puleʻangá ʻoku makatuʻunga pē ia he “falala” ʻa e kau mēmipa Fale Aleá ki he taki lelei ʻa e Palēmiá. ʻOku ʻikai ko ha hopo ia, ke fou he ngaahi sitepu ʻo e hopó hangē ko ia ʻoku talaki mahino he kupu 11 e Konisitūtoné. 

Ko e fakahā pē ia ʻe he kau mēmipa e Fale Aleá ʻa e tūkunga ʻenau falala ki he Palēmiá, pea kapau ʻoku ʻikai ke nau toe falala ki ai, ko ʻene ʻosí ia! ʻOku kehe ia mei he hopo hiá ke fakamoʻoniʻi taʻetoeveiveiua ha hia kuo tukuakiʻi kae toki halaia. 

Ko e pāloti fakahāhā e falalá ʻoku makatuʻunga pē ia he kei tui atu ha taha te ke lava taki e puleʻangá. Ka tokolahi e kau taʻetuí, ko ʻene hifo ia ʻa e Palēmiá he kuo ʻosi e taimi ʻo e nofo fakaʻapi tukuhau he Kapinetí. Ko e taʻe fie matoʻo mei he lakanga takí, ʻi he uhouhonga e poupou ʻa e tokolahitahá ke hifó, ko e tōtōʻonga ia mei he isistemi motuʻá pea ko e maʻu hala lahi eni he kuonga foʻou ʻoku tau ʻiai. ʻE akoako e kau taki nofo saluní ke nau tokaʻi e loto e tokolahí pea tuku ʻaupito ʻa e fieʻeikí he kuo ʻosi hono kuongá.    

ʻOku ʻikai toe mā ʻa e puleʻangá hono tolotoloiʻi ʻa e Pāloti ki he Taʻefalalaʻanga e Palēmiá, ka nau puke fakamālohiʻi e telinga ʻo e kakaí mo e kau fakafofongá, ʻaki hono fakalau e lipooti taʻetaʻeʻuhinga ʻaupito pea ʻikai haʻane felāveʻi ʻe taha mo e fokotuʻu atu, ʻoku ʻikai ha toe falala ki he Palēmiá. 

Lolotonga ko iá ʻoku lele hokohoko hono fakataueleʻi ʻa e kau Fakafofonga e Kakaí ke nau tō he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e langilangí, lakangá mo e paʻangá. Pea ʻe lelei foki ia ke fuofualoa atu kae mālū hifo mo anga e niʻihi kuo fakataueleʻí he masani mo e ngeingeiaʻia ʻo e lakanga minisitaá mo ha ʻamanaki ai pē ʻe mafuli ʻosi honau lotó ʻo pāloti ki he puleʻangá.

Kuo ʻilo pea fehuʻi mei māmani ʻa e founga tolotoloi meʻa ʻa e puleʻangá pe delaying tactics. Ka ʻoku toki moʻoni heni e lea Tongá, “Meʻa fakavale he anga, ka ko e masiva.” Ko e tuʻunuku mai ko ia ha fakamasiva mafai ki he kau takí, ʻoku mole meʻa maá ʻi ha taʻetaau ʻa e angá.

Ko e foʻi kulukia fakapolitikale ʻoku fononga ai ʻa Tongá ʻoku ne akonekina kitautolu ke tau veketi ai leva ʻa e foʻi fakapona fakamuimui ʻoku kei lava ai e loto ʻo e tokosiʻí ʻo pukenimā ʻa e mafai ʻa e tokolahí. ʻAia ko e pau ke fakatonutonu ʻa e Konisitūtoné ke ʻoua naʻa toe fili ha minisitā mei tuʻa pea ke fili kotoa leva ʻe he kakaí ʻa e kau mēmipa ki he Fale Aleá kau ai e kau nōpelé, kae taha ʻa e taliuí pea taha ʻa e kaveinga ngāué pea taʻofi tuʻu ʻi tuʻa Fale Alea ʻa e kau politiki hū lalo uaeá mo e kau ʻoho ʻulua kumi faingamālié.

Ko e fakaʻosí, ʻoku ou fie fehuʻi atu ki he puleʻangá ʻa e ongo kiʻi fehuʻi ko ení. ʻUluaki, ko e moʻoni naʻe meʻaʻofa mai mei muli ha kā ʻe 4, pea kuo tohi ʻa e 3 ia he ngaahi hingoa fakataautaha? Pea ʻosi ʻekisiteni ʻa e taha?

Ua, ko e moʻoni naʻe ʻiai ha niʻihi ne nau ʻota ha koloa ki muli ʻi ha founga taʻetotonu kae iku fakahū ʻa e paʻanga tokoni mei mulí ʻi ha ʻakauni hala?

Ko e taimi totonu eni ke mou fakahalaki mai ai pe fakamaʻalaʻala mai ai ha fehuʻi pehá ni ki he puleʻangá. 

 

Keleʻa he Uike ni