You are here: Home Ko e Kele'a

Ko e Kele'a

Taʻu 25 Keleʻa

E-mail Print PDF

ʻOku fakamanatu ʻi he taʻú ni ʻa e taʻu 25 e fakahoko fatongia hoʻomou Nusipepa Keleʻá. Ko e misioná ni naʻe fokotuʻu ʻe Samuela ʻAkilisi Pōhiva ʻi he 1986, ʻa ia ko ha nusipepa te ne fakaongo ki he kakaí ʻa e ngaahi ongoongo te nau lava ai ʻo faituʻutuʻuni lelei ki he ʻenau moʻuí tautautefito ki he ʻenau ngaahi totonu ki hono fakalele ʻa e puleʻanga ʻoku nau fakapaʻanga fakaʻahó. 

Naʻe ʻikai ko ha fatongia maʻamaʻa eni ʻi ha sosaieti ʻoku fakatuʻutuʻunga ai e nofo ʻa e kakaí pea ne anga fakafonua ʻaki ʻa e tauhi ʻaitoli ki hono kau taki tuʻufonuá pea pouaki ʻe he lotu kalisitiane kuo fakafaʻunga fakatonga. 

Naʻe kamata ʻa e Keleʻá ko e kiʻi nusipepa A4 size pē hangē ha laʻi pepa akó. Naʻe ʻikai ha tuʻuaki ai, ka ko e ʻuhí naʻe kei taupuipui ʻa e nofó pea mūnoa e kakai e fonuá ki he founga ʻoku fakamoleki ʻaki ʻenau paʻangá ʻe he Fale Aleá pea mo e puleʻangá foki naʻe hangē ai e ngaahi ongoongo ʻi he pepa ako ko ení ha “siʻi ʻa maʻanga ngakó.” Naʻe ngatū ai ʻa e kau takí ko ʻenau foʻouʻia hono paaki ha meʻa kau ki he Fale Aleá mo e lotoʻi puleʻangá ʻo hangē ia ʻoku toputapu, angatuʻu pea talisone ke tuku mai e fakamatala kau ki he paʻanga ʻa e kakaí ʻoku tānaki he tukuhaú mo e founga ʻoku puleʻi ʻaki kinautolú. 

Ko hono foaʻi ha faʻahinga sosaieti fakapōpōʻuli pehé ni, ʻa ia kuo ʻosi femahinoʻaki mo fepoupouaki ai pē ʻa e kau takí hangē ha kau māfiá, ko e fatongia faingataʻa. Ko e fuofua ʻEtita he nusipepá ni ko ʻAkilisi Pohiva pē – pea ko ia pē mo ʻene fānaú ne nau tufa ʻa e pepá. Ko e ʻuhí ko ʻene foʻou ki he kakaí hono poleʻi ʻa e fakahoko fatongia ʻa e kau takí, naʻe aʻu ki he tuʻunga ne fiu uki mo kole ʻene fānaú ke nau tufa ʻa e Keleʻá. ʻIo, ko e vevela ia ʻo e fatongiá, ka naʻe tuiaki mai ia ʻe he tokotaha naʻe mālohi ʻene vīsoné ki ha Tonga ʻe tauʻatāina angé pea kau ki ai e kakaí hono fakalelé – ʻa ia eni kuo tau kamata tūʻuta ki aí ʻo lave monū ai ʻa e kau tui mo e kau fakafepaki.

Kuo tō mo hopo mai e Keleʻá ʻi he fihi ʻo e hopo hokohokó pea ʻoku kei toe ʻa e tolu mo Clive Edwards – he ʻoku moʻoni ʻa e leá ko hono lea ʻaki e totonú mo ʻete fakakaukaú ʻi ha sosaieti ʻoku pukenimā ʻe ha tokosiʻi mafaí, ʻe lau ia ko e talisone.

Neongo hono ngaahi koná mo e hopohopokiá ka naʻe fuʻu maʻa mo mahino ʻa e vīsoné – ke tauʻatāina ʻa e kakaí ke nau kau hono langa e fonuá kau ai hono tatakí he ko kinautolu foki ʻoku nau fakapaʻangá. Naʻe maliuliu meihe taimi ki he taimi ʻa e kau ʻEtita ʻo e Keleʻá, ʻo fakamoʻoni pē ia ki he faingataʻa ʻo e misiona kuo poleʻí pea meia ʻAkilisi Pohiva kia Viliami Fukofuka, pea mei ai ki he Kautaha Totonu ʻa e Tangatá mo e Temokālatí, mei ai kia Poʻoi Pohiva pea hili ʻa e fakatamaki ʻo e 16/11 naʻe paasi kia Tavake Fusimālohi. Hili e pekia ʻa e toʻá ni ʻi he 2008 naʻe paasi mei ai ki he ʻEtita lolotongá, Māteni Tapueluelu.

ʻOku mau manatu mo e loto māfana ki he kau tangata ʻo ʻaneafí mo ʻenau kalusefai kuo pāpaasi mo tātānaki mai ʻi he ngaahi taʻú ke fangumalingi mei ai ha lelei fakalukufua maʻa Tonga.  

Ko e kau ngāue hoʻomou Nusipepa Keleʻá ko e efu! Pea ʻe foki ʻa e efú ʻo efu – ka ko e misiona ʻoku ngāueʻí ʻe tuʻuloa pea ko ia ʻoku ne puleʻi kimautolu mo ʻemau fakahoko fatongiá ni – mei he kamata ki he lolotongá ni pea ʻe mafao atu ki he kahaʻú na. 

Naʻe ʻi ai e fakaʻutoʻuta ʻo pehē ʻe hili ʻa e liliú he taʻu ní ʻe faingofua ʻe mau ngāué. Ka ʻoku hala ia. Kuo toe hiki ia ke faingataʻa ange he kuo pau ke mau fakahoko tatau ʻa e fatongia “taulama mo fakapalanisí” ki he puleʻangá kae pehē ki he kau fakafofongá tautautefito ki he kau fakafofonga foʻoú ke fakapapauʻi ʻoku tauhi ʻa e tukupā ki he lelei fakalukufuá. 

Talu ʻeku fakahoko fatongia mo ʻeku fetaulaki mo e ngaahi fakamana natula kehekehe. ʻOku ʻikai ke u tokaʻi ʻa e fakamaná ʻo tatau ai pē pe ko e hā, ka ʻoku ne fakaʻilongaʻi mai ʻa e kei lahi e taʻemahinó mo e fihi kuo pau ke kei tā ke maʻalaʻalá fekauʻaki mo e fakahoko fatongia taʻefilifilimānako homou nusipepá ni.  

Ka mei he 1986 ʻa ia naʻe kei mālohi ai e laumālie fakataputapui hono tuku e fakamatalá ki tuʻá ki he taʻú ni, kuo fokotuʻutuʻu ai ʻe he puleʻanga fakatemokālatí ʻa e lao ki he totonu ʻa e kakaí ki he fakamatalá. ʻIo, neongo e lahi ʻa e filí ka ʻoku malama mei hē ʻa e ʻamanakí.   

ʻOku lahi e kakai ʻoku mau moʻua ke fakamālōʻia ʻi he taʻu mahuʻingá ni, ka ʻoku mau fakatulou atu, kae tuku muʻa ke hū-mata-niu atu ʻemau fakamālō ki he kupu ʻoku mau tui ko e tamaʻimata ia ʻemau fua fatongiá pea ko e poupou ia ki homau vaivaiʻangá. Ko e kakaí! Ko kimoutolu kakaí ʻoku mou ʻomi ʻa e ʻuhinga ki heʻemau fua fatongiá ni. ʻOku mau fakaʻamu ke aʻu atu kiate kimoutolu ʻemau fakamālō loto hounga mo loto maʻulalo moʻoni he poupou mo e fakaloto lahi kuo mou fakahoko mai ki hoʻomou kau ngāué he founga kehekehe. ʻOku hoko ia ko e fakaloto lahi ki he fua fatongia ʻoku mau faí.

Fakaʻosí, ʻoku mau kei tangata ai pē, pea ʻoku mau kole fakamolemole ki ha kakai kuo hala haʻamau fakahoko fatongia ki ai. Ko e anga pē ia hono mamahiʻi ʻo e fatongiá ni kae fakatauange mo e laumālie ʻo e kilisimasí ke ne tapuakiʻi kotoa kitautolu ʻaki ha loto ʻoku fonu melino mo fiefia foki.

ʻOfa ke mou maʻu ha ngaahi ʻaho kilisimasi fonu fiefia mo ha taʻu ʻe kei talamuka ai ʻa e ʻamanakí pea ke toka lingolingoa ʻa e melinó ʻi Tonga ʻi he langa fonua ʻoku tau faí ni. 

Tuʻa ʻofa atu moe loto fakaʻapaʻapa moʻoni

ʻEtita mo e kau Ngāue ʻa e Keleʻá  

Last Updated ( Monday, 19 December 2011 00:04 )  

Ongoongo ʻa ʻOfa Vatikani

 Fehuʻia Falalaʻanga Setifikeiti Fakafonua ʻa Tonga Foomu 7

Kuo maʻu ʻe he Keleʻá ha fakamatala falalaʻanga ʻoku tuʻu fehuʻia ʻa e foʻi ʻaliaki ʻa e Minisitā Aká, Dr ʻAna Taufeʻulungaki, ke foaki pē ʻe Tongá ni fakalotofonua ʻa e setifikeiti ʻa e Foomu 7 (nationalize). ʻOku ʻuhinga eni ʻe seti pe sivi foomu 7 ʻi Tongá ni, kae pehē ki hono ʻaʻahi mo e foaki e setifikeití. 

ʻI he taʻu kuo ʻosí, naʻe seti ʻa e sivi e foomu fitú, ʻaʻahi e siví mo e setifikeití mei he SPBEA pe ko e South Pacific Board for Educational Assessment, ʻi Fisí, ʻaia ʻoku tali mo fakatokangaʻi mei he ngaahi ʻunivēsití pea lava ai ke nau tali ha taha foomu 7 ʻe ʻapalai atu ke hū ʻo hoko atu he ngaahi ʻunivesití.  hoko atu... 

 

 



Komiti Totonu ʻa e Tangatá mo e Temokālatí

Toe mole faingamālie ko ení, tau teuteu leva ki he Fili 2014

 

Rev. Simote M.Vea

Ko eni kuo toe mole ʻa e faingamālie ko ia hili ʻa e pāloti ki he fokotuʻu tuʻutuʻuni taʻefalalaʻanga ke fakahifo ʻa e Palēmiá mo ʻene Kapinetí.  Talu mei he ʻuluaki mole ʻa e faingamālie ʻo e kakaí ke nau kau ki he founga ʻoku puleʻi ʻaki ʻa e fonuá, hili e ola ʻo e fili Palēmia ʻo e 2010 pea mo hono siofi ha faingamālie hangē ko ia kuo foaki ʻe he Konisitūtoné ke fai ha fokotuʻu taʻefalalaʻanga (vote of no confidence) hili ha māhina ʻe 18. Ka ko eni kuo mole faingamālié pea ke tau teuteu leva ki he Fili Fale Alea 2014 pea ʻoku totonu ke ngāue ʻa e tapa kotoa pē mei he ngaahi koló, ngaahi kulupu fekauʻaki mo e kau poupou kotoa pe ʻo tautautefito ki Vavaʻu lahi mo e ongo Niuá pea mo e Vāhenga fili fika 7.hoko atu...


 

 



Keleʻa he Uike ni

Ko e lau faka'etita

Ngaʻuta he ola ʻo e siví

 

ʻOku ʻikai ko ha meʻa siʻi ʻa e ngaʻuta ko eni ʻa e ngaahi kolisí ʻi he taʻepau ʻa e tūkunga moʻoni ʻoku ʻiai e maaka ʻo e foomu 5, 6 mo e 7. Ko e fuofua taʻu eni kuo hanga ai ʻe Tonga ʻo hamusi mai ʻa e seti mo e fakatonutonu ʻo e ngaahi sevi ko ení ke fai pē ia ʻi Tongá ni. 

Ko e fuʻu liliu lahi eni naʻe fakahoko ʻe he Minisitā Akó, Dr ʻAna Taufeʻulungaki, taʻe ʻiai ha fua talatalanoa mo e kakaí kae tautautefito ki he fānau akó mo e mātuʻá ʻaia ʻe paʻipi ai ʻa e nunuʻa ʻo e liliu kuo faí. 

Naʻe fua talaki ʻi Tongá ni ʻa e sai ʻa e ola e siví, foomu 5, 6 mo e 7 mo e fele ʻa e kuleiti A. Ko e meʻa foki ia ʻoku tau fakaʻamuá, ka ʻoku fakaofó ko ʻene hoko he foʻi taimi kuo ʻomai ai ʻa e seti mo e fakatonutonu siví ki Tonga ní. Ka ʻikai pē naʻe mavahe kotoa ʻa e kau sivi he foomu 5, 6 mo e 7 mei he ʻavalisí ʻi hono fakatauhoa ki he kuohilí, ʻoku ʻiai e fehalaki ia he ola ʻo e siví. hoko atu ...