ʻOku fakamanatu ʻi he taʻú ni ʻa e taʻu 25 e fakahoko fatongia hoʻomou Nusipepa Keleʻá. Ko e misioná ni naʻe fokotuʻu ʻe Samuela ʻAkilisi Pōhiva ʻi he 1986, ʻa ia ko ha nusipepa te ne fakaongo ki he kakaí ʻa e ngaahi ongoongo te nau lava ai ʻo faituʻutuʻuni lelei ki he ʻenau moʻuí tautautefito ki he ʻenau ngaahi totonu ki hono fakalele ʻa e puleʻanga ʻoku nau fakapaʻanga fakaʻahó.
Naʻe ʻikai ko ha fatongia maʻamaʻa eni ʻi ha sosaieti ʻoku fakatuʻutuʻunga ai e nofo ʻa e kakaí pea ne anga fakafonua ʻaki ʻa e tauhi ʻaitoli ki hono kau taki tuʻufonuá pea pouaki ʻe he lotu kalisitiane kuo fakafaʻunga fakatonga.
Naʻe kamata ʻa e Keleʻá ko e kiʻi nusipepa A4 size pē hangē ha laʻi pepa akó. Naʻe ʻikai ha tuʻuaki ai, ka ko e ʻuhí naʻe kei taupuipui ʻa e nofó pea mūnoa e kakai e fonuá ki he founga ʻoku fakamoleki ʻaki ʻenau paʻangá ʻe he Fale Aleá pea mo e puleʻangá foki naʻe hangē ai e ngaahi ongoongo ʻi he pepa ako ko ení ha “siʻi ʻa maʻanga ngakó.” Naʻe ngatū ai ʻa e kau takí ko ʻenau foʻouʻia hono paaki ha meʻa kau ki he Fale Aleá mo e lotoʻi puleʻangá ʻo hangē ia ʻoku toputapu, angatuʻu pea talisone ke tuku mai e fakamatala kau ki he paʻanga ʻa e kakaí ʻoku tānaki he tukuhaú mo e founga ʻoku puleʻi ʻaki kinautolú.
Ko hono foaʻi ha faʻahinga sosaieti fakapōpōʻuli pehé ni, ʻa ia kuo ʻosi femahinoʻaki mo fepoupouaki ai pē ʻa e kau takí hangē ha kau māfiá, ko e fatongia faingataʻa. Ko e fuofua ʻEtita he nusipepá ni ko ʻAkilisi Pohiva pē – pea ko ia pē mo ʻene fānaú ne nau tufa ʻa e pepá. Ko e ʻuhí ko ʻene foʻou ki he kakaí hono poleʻi ʻa e fakahoko fatongia ʻa e kau takí, naʻe aʻu ki he tuʻunga ne fiu uki mo kole ʻene fānaú ke nau tufa ʻa e Keleʻá. ʻIo, ko e vevela ia ʻo e fatongiá, ka naʻe tuiaki mai ia ʻe he tokotaha naʻe mālohi ʻene vīsoné ki ha Tonga ʻe tauʻatāina angé pea kau ki ai e kakaí hono fakalelé – ʻa ia eni kuo tau kamata tūʻuta ki aí ʻo lave monū ai ʻa e kau tui mo e kau fakafepaki.
Kuo tō mo hopo mai e Keleʻá ʻi he fihi ʻo e hopo hokohokó pea ʻoku kei toe ʻa e tolu mo Clive Edwards – he ʻoku moʻoni ʻa e leá ko hono lea ʻaki e totonú mo ʻete fakakaukaú ʻi ha sosaieti ʻoku pukenimā ʻe ha tokosiʻi mafaí, ʻe lau ia ko e talisone.
Neongo hono ngaahi koná mo e hopohopokiá ka naʻe fuʻu maʻa mo mahino ʻa e vīsoné – ke tauʻatāina ʻa e kakaí ke nau kau hono langa e fonuá kau ai hono tatakí he ko kinautolu foki ʻoku nau fakapaʻangá. Naʻe maliuliu meihe taimi ki he taimi ʻa e kau ʻEtita ʻo e Keleʻá, ʻo fakamoʻoni pē ia ki he faingataʻa ʻo e misiona kuo poleʻí pea meia ʻAkilisi Pohiva kia Viliami Fukofuka, pea mei ai ki he Kautaha Totonu ʻa e Tangatá mo e Temokālatí, mei ai kia Poʻoi Pohiva pea hili ʻa e fakatamaki ʻo e 16/11 naʻe paasi kia Tavake Fusimālohi. Hili e pekia ʻa e toʻá ni ʻi he 2008 naʻe paasi mei ai ki he ʻEtita lolotongá, Māteni Tapueluelu.
ʻOku mau manatu mo e loto māfana ki he kau tangata ʻo ʻaneafí mo ʻenau kalusefai kuo pāpaasi mo tātānaki mai ʻi he ngaahi taʻú ke fangumalingi mei ai ha lelei fakalukufua maʻa Tonga.
Ko e kau ngāue hoʻomou Nusipepa Keleʻá ko e efu! Pea ʻe foki ʻa e efú ʻo efu – ka ko e misiona ʻoku ngāueʻí ʻe tuʻuloa pea ko ia ʻoku ne puleʻi kimautolu mo ʻemau fakahoko fatongiá ni – mei he kamata ki he lolotongá ni pea ʻe mafao atu ki he kahaʻú na.
Naʻe ʻi ai e fakaʻutoʻuta ʻo pehē ʻe hili ʻa e liliú he taʻu ní ʻe faingofua ʻe mau ngāué. Ka ʻoku hala ia. Kuo toe hiki ia ke faingataʻa ange he kuo pau ke mau fakahoko tatau ʻa e fatongia “taulama mo fakapalanisí” ki he puleʻangá kae pehē ki he kau fakafofongá tautautefito ki he kau fakafofonga foʻoú ke fakapapauʻi ʻoku tauhi ʻa e tukupā ki he lelei fakalukufuá.
Talu ʻeku fakahoko fatongia mo ʻeku fetaulaki mo e ngaahi fakamana natula kehekehe. ʻOku ʻikai ke u tokaʻi ʻa e fakamaná ʻo tatau ai pē pe ko e hā, ka ʻoku ne fakaʻilongaʻi mai ʻa e kei lahi e taʻemahinó mo e fihi kuo pau ke kei tā ke maʻalaʻalá fekauʻaki mo e fakahoko fatongia taʻefilifilimānako homou nusipepá ni.
Ka mei he 1986 ʻa ia naʻe kei mālohi ai e laumālie fakataputapui hono tuku e fakamatalá ki tuʻá ki he taʻú ni, kuo fokotuʻutuʻu ai ʻe he puleʻanga fakatemokālatí ʻa e lao ki he totonu ʻa e kakaí ki he fakamatalá. ʻIo, neongo e lahi ʻa e filí ka ʻoku malama mei hē ʻa e ʻamanakí.
ʻOku lahi e kakai ʻoku mau moʻua ke fakamālōʻia ʻi he taʻu mahuʻingá ni, ka ʻoku mau fakatulou atu, kae tuku muʻa ke hū-mata-niu atu ʻemau fakamālō ki he kupu ʻoku mau tui ko e tamaʻimata ia ʻemau fua fatongiá pea ko e poupou ia ki homau vaivaiʻangá. Ko e kakaí! Ko kimoutolu kakaí ʻoku mou ʻomi ʻa e ʻuhinga ki heʻemau fua fatongiá ni. ʻOku mau fakaʻamu ke aʻu atu kiate kimoutolu ʻemau fakamālō loto hounga mo loto maʻulalo moʻoni he poupou mo e fakaloto lahi kuo mou fakahoko mai ki hoʻomou kau ngāué he founga kehekehe. ʻOku hoko ia ko e fakaloto lahi ki he fua fatongia ʻoku mau faí.
Fakaʻosí, ʻoku mau kei tangata ai pē, pea ʻoku mau kole fakamolemole ki ha kakai kuo hala haʻamau fakahoko fatongia ki ai. Ko e anga pē ia hono mamahiʻi ʻo e fatongiá ni kae fakatauange mo e laumālie ʻo e kilisimasí ke ne tapuakiʻi kotoa kitautolu ʻaki ha loto ʻoku fonu melino mo fiefia foki.
ʻOfa ke mou maʻu ha ngaahi ʻaho kilisimasi fonu fiefia mo ha taʻu ʻe kei talamuka ai ʻa e ʻamanakí pea ke toka lingolingoa ʻa e melinó ʻi Tonga ʻi he langa fonua ʻoku tau faí ni.
Tuʻa ʻofa atu moe loto fakaʻapaʻapa moʻoni
ʻEtita mo e kau Ngāue ʻa e Keleʻá
Ko e Kele'a




